Vodimo računa o standardu naših građana i uspjeli smo da cijenu električne energije zadržimo na nivou koji je niži nego u većini drugih država, poručuje Đukanović u intervjuu za Regionpress.
U svakom sistemu na kraju se najviše računaju rezultati. Tim se principom, kako kaže, vodi i u upravljanju najvećom energetskom kompanijom u Crnoj Gori Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), jedne od vladajućih političkih partija.
U intervjuu za Regionpress govori o poslovanju EPCG, izazovima sa kojima se kompanija suočava, od vremenskih i hidroloških prilika do drugih problema koji utiču na proizvodnju i poslovanje, kao i o planovima za njen dalji razvoj. Odgovara i na kritike da je na tu poziciju došao iz svijeta politike. Poručuje i da, za sada, neće biti poskupljenja električne energije.
U periodu obilježenom globalnim ekonomskim oscilacijama, inflatornim pritiscima i ubrzanom energetskom tranzicijom, EPCG prolazi kroz jedan od dinamičnijih perioda u svojoj istoriji. Pokretanje velikih investicionih projekata, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, trebalo bi da poveća proizvodne kapacitete kompanije, ali i da dugoročno utiče na energetsku stabilnost Crne Gore i troškove energije za građane i privredu.
Intervju prenosimo integralno.
Hoće li biti poskupljenja cijene struje u narednom periodu?
- U ovom trenutku nema najava, niti okolnosti koje bi ukazivale na promjenu cijene električne energije. Ukoliko bi se tržišni ili poslovni uslovi u narednom periodu promijenili na način koji bi zahtijevao razmatranje takve odluke, javnost i naši potrošači bili bi o tome pravovremeno i transparentno informisani.
Kada govorimo o formiranju cijene električne energije, važno je podsjetiti da EPCG odluku o cijeni aktivne energije može donijeti u bilo kojem periodu godine, odnosno da takva odluka nije vezana za konkretan datum. Propisana obaveza je da potrošači o eventualnoj promjeni budu obaviješteni najmanje petnaest dana prije njene primjene. Od 1. januara 2023. godine EPCG samostalno donosi odluke o izmjenama cijena električne energije, vodeći računa o tržišnim kretanjima, poslovnim rezultatima kompanije i drugim relevantnim okolnostima.
Pitanje cijene električne energije za nas nikada nije isključivo poslovno ili tržišno pitanje. Prilikom donošenja odluka ove vrste sagledavamo širi kontekst i vodimo računa o njihovom uticaju na građane i privredu. Naš cilj je da pronađemo održivu ravnotežu između stabilnog poslovanja kompanije i interesa naših kupaca.
U tom kontekstu, smatram posebno značajnim što u periodu izraženih inflatornih pritisaka i rasta troškova života cijena električne energije nije bilježila značajniji rast. Njena stabilnost predstavljala je važan faktor očuvanja životnog standarda građana, jer je domaćinstvima omogućila veću izvjesnost u planiranju mjesečnih troškova i ublažila dodatni pritisak na kućne budžete. Upravo takav pristup odražava opredjeljenje EPCG da poslovne odluke donosi odgovorno, vodeći računa istovremeno o dugoročnoj održivosti kompanije i njenoj široj ulozi u društvu.
Koliko EPCG ulaže u obnovljive izvore energije (solarne i vjetroelektrane)?
- EPCG je danas u jednom od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji, a obnovljivi izvori energije predstavljaju jedan od njegovih ključnih stubova. Naš cilj nije realizacija jednog ili dva izolovana projekta, već stvaranje novog, snažnijeg i znatno diverzifikovanijeg proizvodnog portfolija.
Najbolji primjer je Vjetroelektrana „Gvozd“, instalisane snage 54,6 MW, koja je već u probnom radu i doprinosi ukupnoj proizvodnji EPCG. Projektovana godišnja proizvodnja ove elektrane je oko 150 GWh. Istovremeno nastavljamo njen razvoj kroz projekat „Gvozd 2“. Riječ je o dodatnih 21 MW instalisane snage i očekivanoj godišnjoj proizvodnji od 63 GWh, za šta je EPCG sa EBRD-om potpisala kreditni aranžman vrijedan 25 miliona eura. Završetkom Gvozda 2, ovaj vjetroenergetski kompleks dostići će ukupnu instalisanu snagu od 75,6 MW i godišnju proizvodnju od oko 210 GWh, čime postaje najveći vjetroenergetski objekat u Crnoj Gori.
Veoma intenzivan investicioni ciklus imamo i u solarnoj energiji. Solarne elektrane na Kapinom Polju – SE KP L1, SE KP L2 i SE KP B1 – imaju ukupnu instalisanu snagu od 23,36 MWp, a njihovo puštanje u rad planirano je do kraja tekuće godine. Projekat SE Kapino Polje B2 (28,88 MWp) biće završen do 30.06.2027. godine. Pored toga, tokom ove godine nastavlja se realizacija projekta Solari 5000+, od kojeg se do kraja godine očekuje približno 20 MW novih kapaciteta. Radi se i na SE Željezara, instalisane snage 12,98 MWp, kao i na projektima solarnih elektrana na branama Vrtac (istok 2.28 MWp + zapad 0.8 MWp), Slano (2 MWp) i Krupac (1 MWp).
Za razvoj navedenih projekata iz domena solarne energije, do sada je uloženo 25 miliona evra sopstvenih sredstava. Ukupna snaga pobrojanih projekata je 95,87 MWp, a očekivana godišnja proizvodnja 124.518 GWh.
Posebno važnu razvojnu dimenziju predstavlja strateško partnerstvo sa MASDAR-om, s kojim smo započeli saradnju sa ciljem razvoja do 2 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori. Kao prvi projekti definisane su solarne elektrane Štedim i Krupac, a paralelno se razmatra i zajednički razvoj pumpno-akumulacionih hidroenergetskih kapaciteta ukupne snage veće od 400 MW.
Međutim, razvoj velikog broja solarnih i vjetroelektrana mora biti praćen i razvojem sistema za skladištenje energije. Zato EPCG paralelno radi na projektima baterijskih postrojenja – BESS, koji predstavljaju važnu dopunu ovom investicionom ciklusu. Njihova uloga je da omoguće skladištenje energije u periodima kada je ima u višku i njeno korišćenje odnosno plasman kada je sistemu najpotrebnija i kada su tržišne cijene povoljnije.
Prva dva BESS postrojenja planirana su u krugu Željezare u Nikšiću. Svako će imati snagu od 30 MW i kapacitet od 120 MWh, odnosno zajedno 60 MW snage i 240 MWh kapaciteta. EPCG paralelno priprema dva modela realizacije ovih projekata – sopstvene projekte kroz nabavku i izgradnju baterijskih postrojenja uz model dobavljačkog finansiranja, kao i model strateškog partnerstva za razvoj dodatnih BESS kapaciteta.
Baterijski sistemi su posebno značajni zato što sa rastom proizvodnje iz sunca i vjetra omogućavaju veću fleksibilnost elektroenergetskog sistema i efikasnije upravljanje proizvedenom energijom. Drugim riječima, nije dovoljno samo izgraditi nove megavate – potrebno je stvoriti sistem koji će omogućiti da se ta energija optimalno koristi.
Kada sve ove projekte posmatramo zajedno – Gvozd i Gvozd 2, solarne elektrane na Kapinom Polju, projekat Solari 5000+, SE Željezara, projekte na branama, partnerstvo sa Masdarom i razvoj baterijskih sistema – jasno je da više ne govorimo samo o planovima za energetsku tranziciju. Govorimo o elektranama koje već proizvode, projektima koji se realizuju i infrastrukturi koja treba da omogući da novi obnovljivi izvori budu maksimalno iskorišćeni.
Svaki novi megavat iz domaćih obnovljivih izvora, zajedno sa kapacitetima za skladištenje energije, znači više sopstvene energije, manju izloženost uvozu i tržišnim oscilacijama i, dugoročno, veću energetsku sigurnost Crne Gore.
Koji su najveći izazovi sa kojima se kompanija trenutno suočava?
- EPCG posluje u periodu veoma intenzivnih promjena u evropskoj energetici. Istovremeno moramo da obezbijedimo sigurnost snabdijevanja građana i privrede, očuvamo finansijsku stabilnost kompanije, realizujemo veliki investicioni ciklus i prilagođavamo proizvodni portfolio zahtjevima energetske tranzicije.
Jedan od tradicionalno najvećih izazova jeste zavisnost proizvodnje od hidroloških prilika. To smo jasno vidjeli i ove godine – izuzetno povoljna hidrologija u prvom kvartalu značajno je doprinijela proizvodnji i poslovnom rezultatu, dok su izrazito nepovoljne hidrološke prilike u drugom kvartalu dovele do smanjenja proizvodnje hidroelektrana i direktno uticale na finansijski rezultat.
Drugi veliki izazov jeste budućnost Termoelektrane Pljevlja. Termoelektrana ima izuzetno veliki značaj za sigurnost elektroenergetskog sistema Crne Gore, a istovremeno se moramo prilagođavati sve strožim evropskim pravilima u oblasti emisija i cijene ugljenika. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja završena je u funkcionalnom smislu i novi ekološki sistemi su pušteni u rad, dok vrijednost ukupnog paketa radova, koji obuhvata ekološku rekonstrukciju, adaptaciju kotla i dimnjaka i povezane projekte, iznosi približno 75 miliona eura.
Važeći Nacionalni energetski i klimatski plan kao procijenjeni rok za izlazak TE Pljevlja iz pogona predviđa 2041. godinu. Međutim, stvarna dinamika njenog daljeg rada zavisiće od više međusobno povezanih faktora – prije svega od sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, toka procesa pravedne tranzicije, izgradnje novih energetskih kapaciteta koji će nadomjestiti postojeću proizvodnju, kao i od evropskog regulatornog okvira. Za nas je ključno da taj proces bude pažljivo planiran i dugoročno održiv. Drugim riječima, nije dovoljno odrediti trenutak gašenja Termoelektrane, već je neophodno prethodno obezbijediti nove, stabilne i pouzdane izvore koji će preuzeti njen dio proizvodnje.
Poseban izazov u tom procesu predstavlja CBAM mehanizam, čija je puna primjena počela 1. januara 2026. godine. EPCG nije neposredni obveznik CBAM-a, ali se trošak ovog mehanizma praktično reflektuje na cijenu električne energije koja se iz Crne Gore plasira na tržište Evropske unije. Tokom prvog kvartala, zahvaljujući izuzetno povoljnoj hidrologiji i količini padavina koja je bila oko 80 odsto iznad normale, realizovali smo prodaju od približno 500 GWh električne energije. Najveći dio te količine plasiran je na regionalnim tržištima kroz različite ugovorne aranžmane koji ne podliježu dodatnom trošku po osnovu CBAM-a. Istovremeno, 27 GWh prodato je direktno na CROPEX berzi, a po tom osnovu očekujemo trošak od oko milion eura tokom 2027. godine.
Dakle, izazov za EPCG nije samo proizvodnja dovoljne količine električne energije. Moramo istovremeno upravljati hidrologijom, tržišnim rizicima, budućnošću termoenergetike, CBAM-om i procesom dekarbonizacije, a da pri tome sigurnost snabdijevanja i finansijska stabilnost kompanije ne budu ugroženi.
Naš odgovor na sve te izazove jeste ubrzana diverzifikacija proizvodnje – nove solarne i vjetroelektrane, modernizacija hidroenergetskih kapaciteta i razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije. Na taj način EPCG postepeno smanjuje zavisnost i od hidroloških oscilacija i od jednog dominantnog proizvodnog izvora, gradeći stabilniji, fleksibilniji i dugoročno održiv elektroenergetski sistem.
Kako planirate da smanjite gubitke u proizvodnji i distribuciji električne energije?
- Kada govorimo o EPCG, za nas je ključno pitanje prije svega kako da povećamo, diversifikujemo i učinimo pouzdanijom sopstvenu proizvodnju električne energije. Svaki novi megavat proizveden iz domaćih izvora znači veću sigurnost snabdijevanja, manju potrebu za uvozom i manju izloženost kompanije i države poremećajima i visokim cijenama na regionalnom i evropskom tržištu.
Upravo zato insistiramo na diversifikaciji proizvodnog portfolija. Crna Gora više ne smije da zavisi od nekoliko velikih proizvodnih objekata i od toga kakva će biti hidrologija u određenoj godini. Naš odgovor su novi solarni i vjetroenergetski kapaciteti, modernizacija postojećih hidroelektrana, uz očuvanje pouzdanosti postojećih proizvodnih objekata, kao i razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije.
Takav pristup treba da nam omogući da proizvodnju učinimo stabilnijom i fleksibilnijom tokom cijele godine. Kada imate kombinaciju hidroenergije, termoenergije, sunca i vjetra, a tome dodate i baterijske sisteme koji omogućavaju skladištenje i optimalnije korišćenje proizvedene energije, dobijate znatno otporniji i efikasniji proizvodni sistem. To je pravac u kojem EPCG ide.
Kada je riječ o distributivnoj mreži i gubicima u distribuciji, važno je napraviti jasnu razliku u nadležnostima. Upravljanje distributivnim sistemom je u nadležnosti CEDIS-a, a ne EPCG kao matične kompanije, tako da operativne mjere i konkretne projekte u toj oblasti treba posmatrati prvenstveno kroz aktivnosti CEDIS-a.
Međutim, CEDIS je dio EPCG Grupe i potpuno je jasno da ima našu punu podršku u realizaciji svih razvojnih i investicionih projekata koji doprinose očuvanju, modernizaciji i jačanju distributivne mreže. Razvoj novih proizvodnih kapaciteta mora pratiti i razvoj mrežne infrastrukture koja je sposobna da prihvati sve veći udio energije iz novih, posebno obnovljivih izvora.
Zato na proizvodnju i mrežu glehttps://regionpress.me/milutin-djukanovic-za-regionpress-struja-nece-poskupjeti/damo kao na djelove istog procesa: EPCG intenzivno radi na tome da Crna Gora dobije više domaće i diversifikovane proizvodnje, dok CEDIS, u okviru svojih nadležnosti, radi na pouzdanosti i razvoju distributivnog sistema.
čitav intervju na: https://regionpress.me/milutin-djukanovic-za-regionpress-struja-nece-poskupjeti/